All Questions
prev
Prethodna:1.45 Raj! Kako bi izgledao vječni život?
next
Sljedeći:1.47 Trebam li se bojati čistilišta?

1.46 Kakav je pakao?

Raj, pakao i čistilište?

Ako netko može slobodno izabrati Boga, mora imati i mogućnost da ga odbaci, inače izbor nije slobodan. Netko tko svjesno i definitivno odbacuje Boga i njegovu ljubav, bira pakao. Zapravo, ne znamo točno kako pakao izgleda.

Znamo da je to mjesto bez radosti, jer istinsku sreću možemo pronaći samo kod Boga. Pakao je pun boli i patnje. Još gore, ljudi tamo su zauvijek usamljeni, jer prevladava sebičnost. Usporedba pakla s rajem je nezamisliva! Srećom, dok smo ovdje na zemlji, još uvijek  imamo mogućnost kajanja za svoje grijehe i primanja Božje ljubavi i oproštenja.

 

Pakao je trajna odvojenost od Božje ljubavi, gdje je čovjek zaglavljen u boli i nesreći ponosa i sebičnosti.
The Wisdom of the Church

Kako se grijesi razlikuju s obzirom na težinu?

Razlikuju se smrtni i laki grijesi. [KKKC 394]

Kada se čini smrtni grijeh?

Smrtni se grijeh čini kada je istodobno posrijedi teška stvar, puna svijesti i slobodan pristanak. Ovaj grijeh u nama razara ljubav, lišava nas posvećujuće milosti i ako se za nj ne pokajemo, vodi nas u vječnu smrt u paklu. Oprašta se redovito u sakramentu krštenja i pokore ili pomirenja. [KKKC 395]

Kako se mogu razlikovati teški (smrtni) grijesi od manje teških (lakih) grijeha?

Teški grijeh razara božansku moć (krjepost) ljubavi u ljudskomu srcu, bez koje ne može biti vječnoga blaženstva. Zato je i nazvan smrtnim grijehom. Teški grijeh prekida vezu s Bogom dok laki grijeh tu vezu opterećuje.

 

Teški grijeh čovjeka odvaja od Boga. Pretpostavka takva grijeha jest da se odnosi na značajnu vrjednotu, dakle da je upravljen na primjer protiv života, protiv braka ili protiv samoga Boga (npr. ubojstvo, bogohuljenje, preljub itd.) te da je učinjen s punim znanjem i punim pristankom. Laki su grijesi oni koji se odnose na podređene vrjednote ili grijesi koji su učinjeni bez dovoljna znanja o njihovu dosegu, odnosno bez potpuna pristanka. Takvi grijesi kvare odnos s Bogom, ali ne prekidaju vezu s njim. [Youcat 316]

Kako se može osloboditi od teškoga grijeha i ponovno povezati s Bogom?

Da bi se izliječio lom između sebe i Boga, koji je nastao zbog počinjena teškoga grijeha, katolik se mora pomiriti s Bogom u ispovijedi. [Youcat 317]

Kako pomiriti opstojnost pakla s neizmjernom Božjom dobrotom?

Premda “hoće da svi prispiju k obraćenju” (2 Pt 3,9), Bog, budući da je čovjeka stvorio slobodna i odgovorna, poštuje njegove odluke. Stoga je sam čovjek taj koji se u potpunoj samostalnosti dragovoljno isključuje iz zajedništva s Bogom ako do trenutka vlastite smrti ustraje u smrtnome grijehu odbacujući milosrdnu Božju ljubav. [KKKC 213]

U čemu se sastoji pakao?

Pakao je stanje vječne odvojenosti od Boga, potpuna odsutnost ljubavi.

Tko umre, a da je svjesno i posve slobodno u teškome grijegu, tko se ne pokaje i zauvijek odbacije Božju milosrdnu i opraštajuću ljubav, taj se isključuje iz zajedništva s Bogom i svetima. Sloboda nam omogućava takvu odluku. Isus stalno upozorava na to da se od njega konačno odvajamo ako se zatvorimo braći i sestrama u potrebi: “Odlazite od mene, prokleti... Što god ne učiniste jednomu od ovih najmanjih, ni meni ne učiniste” (Mt 25,41.25). [Youcat 161]

Ako je Bog doista ljubav, kako može postojati pakao?

Bog ne proklinje čovjeka. Čovjek je taj koji odbacuje Božju milosrdnu ljubav i slobodno sam sebi oduzima vječni život ukoliko se isključuje iz zajedništva s Bogom. [Youcat 162]

This is what the Church Fathers say

Sv. Grgur Veliki, Dijalozi

U paklu postoji jedna vrsta vatre, ali ona ne muči sve grešnike na isti način, jer svaki osjeća svoju muku prema stupnju svoje krivnje... Baš kao što radosti na nebu nikada neće prestati, tako i tamo nije kraj mukama prokletih. [Sv. Grgur Veliki, Dijalozi, 4. knjiga, 43. redak (ML 77, 401)]